| 
            Bagòn
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Ninichi grandi trahá di stal, e ninichi di mas balor ku tur; su balor ta sinku ninichi chikí. Tira un hende un bagòn; gaña un hende; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bai flit
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bai ayabanda! Bai, hòmbu! Bai keiru! Bai kore tra'i porko hala su rabu! Bai tira bubi ku slòf! (inf) Bai na moula!; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bai piska guengu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Pa bisa un hende e laga kai, e bai sinta un banda, e bai keiru! Guengu: sorto di kangreu chikitu di laman; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Balandran
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Shimis largu i hanchu, kómodo; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Balufá
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Sinti stoma yen ora kaba di kome, iblas; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bambusher
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Parandiá;  El a bambusher henter anochi;  Unda b’a sali bambusher awor mardugá akí? ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Barika yen, kurason kontentu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Un hende ku a kaba di kome i bebe bon, mayoria di biaha ta mashá kontentu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Barkas
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Literalmente: boto grandi  i plat, ku kua ta trese karga for di un barku grandi tera; figurativamente: un hende grandi, pisá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bati bleki 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Hasi redu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bati doudou
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kore limpi bai; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bati paña
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Moda di laba paña ántes. Kant’i laman ta pone paña riba piedra di laman, ta muha nan, bati nan ku nan mes i ku palu o piedra spesial pa bati paña, pa kita shushi i laba nan; ta hiba nan kas pa hawa kita salu i habri nan riba piedra di laman den kurá pa nan seka na solo.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Beaku
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Astuto, bibu, sabí manera djaka di kaña, chatiger; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Belá
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Belá bo ta? Ta loko bo ta? Belá mi ta? Ta bon mi kabes no ta? Den bruheria ta bela un hende sendiendo bela ‘riba su kabes’, pa hasié malu.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Belin
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Chumbu plat rondó pa tira yega serka di otro belin riba tera; distansia entre dùim ku dede di meimei ta indiká si a gana, pa risibí karchi ku portrèt di hungadó di beisbòl merikanu; wega di kolekshonista di karchi di outo, artista di sine etc.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bemòl
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Den muzik, signo riba eskala musikal, poné na man robes di un not musikal, pa indiká ku mester toka e not ei mei tono mas abou; bisá di un situashon ménos plasentero, un hedun òf un diskushon. E kos a para bira un bemòl; (sef.) Bisá di hende (difísil) ku bo mester buska nan instrukshon di uso pa anda ku nan, pa evitá problema; Fulan ei tin masha bemòl.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bisti luangu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisti paña di koló ku no ta kombiná ku otro; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Blous
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sustansia koló blou pa hasi paña blanku bira mas blanku bunita; Ta hunta un yuchi ku blous pa proteh’é kontra oyada (wowo pisá); Ta pon’é den awa, añadí kolonia (florida) pa baña kuné, pa evitá oyada i/o pa yama suerte.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bo a pone mi pasa bochorno
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bo a pone mi pasa bèrgwensa.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bo lenga no a tembla?
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Pa kontestá un hende ku a gaña; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bo ta pone muchu sushi riba bo skòp 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bo ke hasi muchu kos pareu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bo tin skeit
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bo kabes a shusha.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bòguibògui 
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Tipo di li di awa ku suku i kualke smak aserka, den un saku chikí di plèstik di 4 cm hanchu i 10 cm largu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Boko
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Barí grandi, di palu; Boko di ròm; figurativamente: Awor, atenshon na boko! Awor tur hende mira mi den mi kara i paga tinu!; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bolo di batrei
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bolo di kasamentu o di risibimentu di tres dèk òf mas, generalmente batrei tabata di bolo pretu ántes; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bombokati
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di un hende kèns, idiòt; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bòñòñò
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Referente na holó di deskuido, holó stinki; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bosina
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Amplifikadó di zonido i di bos humano, p.e. bosina di telefòn; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Botorei
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            (sef.) Lugá banda di kushina, pa warda provishon pantre); //Sorto di lugá, hopi be tambe bou di un trapi, kaminda ta warda tur sorto di kos insignifikante; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bres
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Brùg; Bo ta mira mi akí, mi ta asina bashí, ku mi no tin ni sèn pa paga bres; Hopi aña atras mester a paga tòl pa krusa brùg di ponton. Hende pia abou tabata krusa pòrnada.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bringamosa
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sorto di mata ku lana riba su stèngelnan ku ta kima ora mishi kuné, pone hende grawatá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bruandashi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bruhamentu, konfushon ; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bubè
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Hende mashá bobo;  Hende ku ta aktua di un forma estúpido; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Bululú
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Desunion, pleitu ku mashá boroto, bringamentu ku hopi beheit i diskushon fuerte; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Buriku no por pusta ku kabai 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Pober no por pusta ku riku.; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Chapo
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Fo’i moda, bieu, no fuerte, dekaí; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Che píki!
           | 
          
            interhekshon
           | 
          
             
           | 
          
            Ekspreshon usá ora ke gaba un hende pa algu ku el a hasi, ku bo ta haña tremendo òf ora e bisti algu ku a ked’é nèchi; Che piki! E flus ei a drecha bo tipo ruman!; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Chèlèlè
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Papia, papia bai; papia djis pa papia; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Chinchan kos
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Un pa dos, pa un mínimo kos, kualke kos chikí ku pasa...; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Chinchirinchi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Para embra ku no sa para ketu, e ta keda bula bula riba suela; Su machu ta chonchorogai; (fig) Bisá di mucha ku no sa para ketu. Chinchirinchi ta warda bientu p’e bula; Bisá di un hende ku ta kambia di opinion ora ta kumbinié; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Chinina kome lubidá 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di hende ku ta lubidá masha lihé loke otro a hasi pa nan; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Chokompé
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Hòki pa warda tur sorto di potoshi; //Kasita chikitu, skur òf kamber na mal estado, shushi. Ta ki sorto di yu por a hinka nan mama den un chokompé asina? Figurativamente: Awor mi ta den chokompé. Awor mi ta den problema grandi; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Dak di shelu ta kai riba bo
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Pa kontestá un hende ku ta gaña; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dal un slepchi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Drumi un ratu kòrtiku; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dèdèmèmpò
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            M’a konta bo e kos akí, pero no ripití, dera aki bou, shete pia bou di tera; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Den un fregá di wowo
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Den un ratu asina;  masha lihé mes; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dera tròt
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kore outo duru; primi pia kompletamente riba tròt di un vehíkulo di motor, di manera ku esaki ta kue un velosidat haltu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Di gañagaña 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Di tuma hasi, no di bèrdat, sino di wega, di ròl, di fantasia; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Di pursi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Di mes, 'eigenlijk', despues di tur kos, naturalmente, riba su mes kaba, tòg; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Diabel a kibra koko den su kara
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            E no tin bèrgwensa;  tambe: Su kara no tin wesu.; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dilanpatras
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            (di Boneiru) Dilanti patras, padilanti patras, p’eilanti patras; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Diósolopaga
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Ekspreshon di gratitut na Kreador; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Djaka di batrei
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Sòldánan hulandes ku ántes tabata biba den Fort Amsterdam na Willemstad (Ta referí na nan komo protestant blanku, grupo di hende ku tambe a forma nos komunidat); ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Djamars tin drel
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Hopi aña atras tabatin drel na Punda tur djamars.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Djindja
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Rabia, bira furioso. Djindja (un piská) su sais ta mediano te mas grandi. Ta haña nan den awanan tropikal, no muchu hundu. Komo defensa nan ta guli awa òf airu i span nan kurpa, hasié mas rondó. Otro defensa ta nan spiñanan ku ta punta pafó ora nan reis. Tin djindja ta venenoso, ku venenu mas potente ku sianide.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Djingueri
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bibitu, kontentu, animá, sumamente alegre (generalmente ta bisa esaki di mucha); ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Djuku
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Nechi rondó pretu di un mata. Sa traha prenda di dje (hanger pa pasa den kadena); //Opheto rondó di glas pa wega di ninichi; //Hende pretu grandi, grueso, masha skur; //Tambe: un hende bibu, astuto, djaka di kaña // Kantika despues di 1863: ‘Kaiman djuku, djuku kaiman […] awor ta shon mes lo laba koprá… Kaiman djuku, djuku kaiman’.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dòndersla
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Mucha poko mala mucha; tambe: bisá di un mucha (hóben) emprendedor, yen di pèp; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dòriá pegá
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá ora paña di un hende muhé keda visiblemente pegá meimei di su dos blatnan di atras; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Drandran
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Shushi den huki di wowo ora lanta mainta; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Drel
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Marcha na kompas di militar; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Dúndula
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Kana bai bini hasi pida pida kos; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Hala mara
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Forma un unidat, uni forsa pa huntu por enfrentá problema; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hala na rant 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Keda leu ; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Haña bo den un perkanse
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Topa ku un difikultat, un situashon fastioso, un desapunte; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Haña chamba 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            (sef.) Keda sin haña invitashon pa un fiesta na kas di amigunan; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Haña djimbi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Haña steipi;  tambe: rabia masha pisá; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hasi fishi di indjan
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Lanta bai asina kaba di kome; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hende pete 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di hende ku tin dos man robes;  nan no tin abilidat pa hasi e kosnan di mas simpel ku tin.; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hera Michi, kohe Mèmè 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            No logra e meta original, pero saka probecho tòg; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hinka man den wowo di Dios
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Keha, reklamá, kik sin ningun motibu; Bo no mester hinka man den wowo di Dios.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hole baf
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Tin mal aliento; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hole chubatu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Tin mal holó di sodó bou di brasa; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Holó!
           | 
          
            interhekshon
           | 
          
             
           | 
          
            Sklamashon di asombro, di sorpresa (di Aruba: Oh Lord!); ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hunga peik
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Hunga ninichi; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Hunga pishibamba
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Sèks o intento di sèks entre mucha ku físikamente ainda no ta seksualmente desaroyá; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Ka’i heru 
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Seif, klùis; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kabe’i boto 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Parti dilanti di un boto;  tambe: left. Pidi un kabe’i boto;  duna un kabe’i boto;  haña un kabe’i boto;  tuma un kabé’i boto serka un òf mas hende ku ta transportá bo hiba bo kaminda bo ke bai. 
           | 
        
        
          | 
            Kabei alabròshi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Peñá ku tur kabei mandá patras; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kabes di Kiña
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di hende bobo; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kabes habrí
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di un persona ku no ta serio, sino frívolo; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kakabú
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Shushi di baka seku usá komo insektisida natural;  Ta kima e kakabú seku i lag’e huma pariba di kas pa kore ku insekto; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kalèmbè
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Kramp kompañá pa rel di friu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kambou
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Kròm, malu, mankaron; Sapatu kambou; Ántes nan tabata bisa, ku ora un mucha ta demasiado gordo i fòrs’é kana promé ku su tempu, su pianan ta bira kambou (kòmbou), e pianan ta deformá (pia O).; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kaminda mi mira bo pia, mi ke mira bo kabes 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            E hende na palabra ta deseá di mira tal hende na kende e ta dirigí palabra, den su ka’i morto.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kamisa di ónsebara
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kamisa di 9,24 meter; Kualke situashon den kua un hende ta kompliká su bida innesesariamente; El a hinka su kurpa den un kamisa di ónsebara sin ku e por sali afó.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kara halá
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kara ku ta mustra klaramente ku e hende a bira flaku òf posiblemente e ta tristu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kara vonviño
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kara tur na ploi; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kaster pushi!
           | 
          
            interhekshon
           | 
          
             
           | 
          
            Salú! Deseo ku un hende ta ekspresá na un hende ku a nister; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kataklismo
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Desaster, katastròf, kalamidat; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Katochi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sorto di wega di number ilegal, spesialmente na Aruba, ku despues a bira legal; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kenken pi’e wesu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kontesta komo argumento trivial ora hende puntra ‘Ken?’; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kenkus
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            (di hulandes: 'kinkhoest') Enfermedat di mucha chikitu ku masha tosamentu debí na un infekshon.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kèrèkèntènchi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kantika tradishonal: ‘T’asina nos ta balia kèrèkèntènchi, kèrèkèntènchi, t’asina nos ta balia ‘kèrèkèntèèènchi’. ’T’asina nos ta kome, kanta, hari etc, semper hasiendo e gestonan ku ta kompañá e kantamentu.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kibra zjuzjum
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            (sef.) Kibra yuna, esta stòp di yuna; Zjuzjum ta yuna, apstené di kome i di bebe pa motibunan religioso na okashon di Yòm Kipur, e dia mas sagrado di religion hudiu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kinikintèr
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Kaweta; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kiriwichi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sobrá di kuminda ku ta keda pegá entre e djentenan; // Shushi entre e blatnan di atras; // Na Aruba i Boneiru: lima, yerba di laman; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Klesté
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Labá di tripa, tambe e opheto usá pa realisá e labamentu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Klishé
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Palabra òf ekspreshon usá ku tantu frekuensia, ku e ta pèrdè su efektividat, e ta bira laf, gastá (den propaganda p.e.: di Bándariba te Bándabou…, unda ku bo bira…, etc.); ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Koketon
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di un hende ku ta purba agradá o atraé e sekso opuesto pa puru vanidat i ku medionan debidamente studiá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kombitu sin noi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Un hende ku a bai fiesta sin ta invitá. Tambe ta us’é ora un hende klaramente no ta sintié kómodo;  M’a sinti mi manera kombitu sin noi;  Manera galiña sin nèshi.; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kombles
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Mucha muhé, muhé di bo frei òf di bo partner ta bo kombles; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kome manera hos ta trèk
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kome masha hopi mes; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Konfó
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Opheto trahá di heru bashá, den kua ta sende palu pa kushiná riba kandela di karbon; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Konosenshi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Hiba konosenshi;  Hiba kumindamentu.; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kopioso
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Hopi kantidat, abundante. Bisá tambe di algu ku no ta komun i koriente, algu un poko diferente; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Korin koran
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Wega di ‘skonde faha’, ku mucha hòmber tabata hunga den pouze na Hendrikschool; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Krendiospader!
           | 
          
            interhekshon
           | 
          
             
           | 
          
            Sklamashon di asombro; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Krepchi
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Iritabel, fo’i ekilibrio, kla pa rabia pa kualke kos chikitu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kuidou bo no mira bo tata sunú bo dilanti
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Mihó bo stòp di gaña.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kumpr’é pa bobo
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Ta kere bo ta kere ku e ta bobo.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Kushina ta na rou
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            No tin kuminda den kushina;  no a kushiná awé den e kas akí.; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Laipo!
           | 
          
            interhekshon
           | 
          
             
           | 
          
            Palabra usá na chansa ora un hende den bo besindario saka un bientu (puya). Bo ta tek e na su brasa, bisa: ‘Laipo!’, òf ‘Laibo!’; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Laman ganchu
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Laman afó; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lantada
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Dal hende un daks, kue hende kabes abou; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lata lata 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Yen yen, bon kargá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lebelebe
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Masa ku ora bo ful’é, e ta manera sleim; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lele katunbòm 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Tabata lele e flornan di palu di katunbòm, di manera ku e simianan ta keda den bòm, pa na final di e proseso yena kusinchi ku nan.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Leng’afó
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Morto kansá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lenga manera sentebibu 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di hende ku lenga skèrpi ku ta ofendé hende ku palabra sin pordon; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Letelete
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di hende ku ta hinka boka den tur kos; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Levelekòl
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            (sef.) Lanta kurpa, hisa bela, laga kai, muf; Ta bisa asina pa indiká ku a yega ora di laga tumba, hala kita for di un fiesta, komida o loke sea, Ta ora di levelekòl, lembe lakòl òf leba lekòl.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lombra hèspu 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Balia kurpa asina pegá ku otro, ku hèspu di e kabayero ta haña un bon lombrá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Lombra wowo 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            No por pega soño;  // Sinta mira leu;  // No hasi nada.; ;  
           | 
        
        
          | 
            Luangu
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Koló ku no ta kombiná ku otro; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Palalá
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Shushi di bestia, abundante, manera di baka p.e. ; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pasa pa sawaka
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            ; ; Muri, bai sosegá; Ayó sawaka! Tur kos ta pèrdí!; ;  
           | 
        
        
          | 
            Patapuf
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            (sef) Bisá di un hende gordo, bashá; Bisá tambe ora p.e. un hende laga su kurpa kai den un stul kómodo; El a kai patapuf riba e sofá.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Patatus
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Ora un hende haña sea un atake di kurason o serebral.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pegadito
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Paña pertá, tantu karson komo saya, pegá na kurpa; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Peiki
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Mucha muhé; Ora ta broma ku un frei (mucha muhé) bunita, meskos ku hende ku ta prònk ku nan kachó pekines (pekines → peiki; 1980+).; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pèrdè San Huan
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Lanta fo’i soño lat; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pèrèmpèmpèn
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di un situashon (ekonómiko) basta malu moral- o materialmente; negoshi ku ta bai malu, kos ku ta baitu, situashon ku ta fregá, abominabel; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pishituar
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Mi ta bai dal un pishituar; Bieunan tabata bisa asina, esta na un manera nèchi, ora nan ke bai oriná. ; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Planbarí
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Blo bashí, sin niun sèn chikí; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Playa
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Kant’i laman;  // Lugá (na kas den kurá) pa seka i laga paña blikia riba piedra di laman;  //Nòmber di kariño ku arubano i bonerianonan a duna kapital di nan respektivo islanan; ;  
           | 
        
        
          | 
            Plendu 
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Nan a (plendu) plènder e kas òf: Alberto semper ta (plendu) plènder mi (e ta kita tur mi sèn).; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Poltrona
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Stul di palu, konfortabel, ku brasa i pará; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pòmpòn
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Adorno pa den kabei, riba paña, riba sapatu; tambe: pa indiká algu ku ta di kalidat inferior, algu ku no ta nèchi akabá.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pone lenga na papiòt
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Prepará mentalmente ora ta bai papia un lenga strañero;  Ora un hende ta kla pa e bai kome un kuminda ku e tin masha gana di kome.; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Portavianda
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sèt di resipiente rondó, di granit o di bleki, poné riba otro i ku ta hak kada banda den un man kargadó, pa transportá kuminda; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pos di pia
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Pos ku su boká ta riba suela i tantu hende komo bestia por yega pa bebe awa; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Pulsera
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Armbant, balentina ; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Sa puntra morto si e ke respòns òf si e ke santana òf si e ke bela?
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kontesta di un persona ku no por nenga loke e tin masha gana di haña na e momento ei; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sakseilu
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            ; Manera pa indiká ku algu ta poko skèins, asimétriko; E fli ta sakseilu; Ora bo no por kana riba un liña règt, ta kana di un forma no stabil, moviendo sin kontròl di un banda pa otro, bo ta kana sakseilu; Bisá tambe ora un vehíkulo ta kore zigzag riba kaminda; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Saldinchi na bleki
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Hende pèrtá riba otro; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sanpèt
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Sampèt kokoí;  tambe: vipé kokoí;  Amèn;  A kaba;  Kla ta! 
           | 
        
        
          | 
            Sarna ku gustu no ta pika
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Pa indiká ku ora un hende emprendé algu, konsiente i di su propio gustu, ni maske e topa ku kontratempu, e no ta deskurashá.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sendé sendé
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Ekspreshon di un hende ku ke pa hende sa ku e ta bei bei, bon na tinu. Mi ta sendé sendé, al tanto di tur kos ku ta pasa i mi ta mustra esei den mi estilo di bisti i di papia.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sènguènè
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Skèrf di glas pegá na rabu di fli, nèpe di glas; // Muhé peligrosamente skèrpi; //Tambe: usá komo apelativo di kariño pa bo dushi; Mi sènguènè, mi djèguèdjèguè; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Serena
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Humedat di atmósfera durante anochi i mardugá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sergeant majoor 
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Beinam pa hende ku gusta manda; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Shimuhé
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Homoseksual; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Shuata
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Intoksiká o kousa intoksikashon pasobra a kome algu dañá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Si e rabia, e morde su rabu
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Reakshon pa mustra ku rabiamentu di e hende ei no ta afektá bo; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sin pariba, sin pabou
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Blo bashí, sin niun sèn chikí; sin un lugá pa bai; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sinkuria
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Sombré di kabana pa hende hòmber, opheto ku a haña su nòmber debí na su preis (75 sèn, sínkuria); Den un kantika, énfasis ta kai riba e ‘u’: ‘sinkuria t’un bon sombré’, pa mantené ritmo di e kantika.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Skeliu
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di palu ku a blas òf ku no ta haks montá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Skit
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Hala kita;//Laga un kos kai sin bo por yuda: e kòpi a skit fo’i mi, kai kibra; //Eyakulá; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Skrámulè
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Literalmente webu ruròm òf figurativamente, bisa un kos di un forma bruhá, konfuso.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Slabeis
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di mucha chikitu ku tabatin soño pero komo su soño a kita, el a bira krepchi; Chita tabatin soño pero ya el a bira slabeis.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Slèmbèslèmbè
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Flaku, sin grasia; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Slep den baba
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kere o kai pa mentira di otro; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Slep sali 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Sali sin niun hende ripará; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Smelap
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Hende poko konfiabel ku ta bini bo ku triki shushi; tambe na chansa usá: Bo tio ta un smelap, pasobra masha dia e no a puntra pa mi.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Sobrekama
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Paña pa habri riba laken, pa kaba di drecha kama nèchi; tambe ántes: plaka di papel koló blanku ku kòrá, na balor di un florin; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Spièrta mi 
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Literalmente: Lanta mi for di soño;  figurativamente: avisá mi; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Spirit'i bòkel
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Bisá di un hende masha flaku;  Bòkel: piská konservá den salu; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Spòrt
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Nèchi;  El a keda spòrt den su flus blou skur.; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Start sali
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Nòmber popular pa un tipo di slòf di rùber importá ku tabata na moda na Kòrsou; Tabata pasa dede grandi i esun banda dje meimei di lenga di e slòf, i bo ta kla pa ‘start sali’ bai lihé.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Steira
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Kama di pushi ku ta habri abou pa drumi ariba; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Stèkòm
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Vèt pa hunta den kabei pa e peñá wanta; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Stelchi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Di hulandes: ‘Stilletje’; stul di mahòk, p.e. banda di kama, ku ta karga un wea di un orea, ku hende por usa komo wc; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Stet skol 
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            Falta skol intenshonalmente; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Streif
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Plato di webu hasá manera òmelèt ku por tin p.e. bakiou, tuna, etc. pa hasi e òmelèt mas riku; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Stul di ki mi ke hasi
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Stul di zoya importá na Kòrsou, ku a bini komo no tabatin esun ku originalmente tabata fabriká na Viena, esun ku pueblo tabata kustumbrá kuné. A bini esunnan ku speilu, tantu stul di zoya komo stul pará. Pueblo a reakshoná e ora ei: ‘Ki mi ke hasi’.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Subi zòlder
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Drenta menopousa, tambe: bira inkapas (debí na edat) pa realisá akto seksual; òf: pèrdè interes den aktividat seksual, loke ta konta pa hende hòmber i tin biaha pa hende muhé ku a stòp ku menstruashon; ; ; ;  
           | 
        
    
    
        
          | 
            Wabi
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
            acacia 
           | 
          
            Outo bieu;  tambe usá ora bo ke bisa ku bo no ta sinti bo kurpa shen porshento. Awe e kurpa ta wabi;  Tambe: Awe e kurpa ta wadjo.; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wadjo
           | 
          
            athetivo
           | 
          
             
           | 
          
            Falsu; Bisá di muzik; Flùit wadjo; kanta wadjo; Tambe pa deskribí situashon di salú: Awe mi no ta sinti muchu bon, e kurpa ta wadjo; tambe: E kurpa ta wabi.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Waiki
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Paña chikí; ferbant di luna estilo bieu, esta pida paña ku hende muhé tabata usa (re-usabel) ántes ora nan ta na regla; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wak bo n’ poncha
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Mira pa bo no keda desepshoná.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wangalan
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Lugá kaminda ta sera hende ku a kometé delito; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wantomba
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Spantapara; pòpchi di palu tamaño di un adulto ku paña bistí ku ta waya den bientu, poné den kunuku plantá pa spanta i kore ku para; Keda manera un wantomba: Parse spantapara; Hasi ko’i wantomba: Hasi bo mes ridíkulo; Hasi wantomba: Baha bai ketu ketu; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Watapana
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Palu ku blachi dòbel kompuesto di 0,7 cm. i flor na tròshi. Su bonchi ta diki ikrùl. Ta us’é pa kurti kueru kuné, esta frega riba kueru di bestia te hasié suave, di moda ku por prosesá e kueru.; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wendro
           | 
          
            verbo
           | 
          
             
           | 
          
            (di hulandes: winddroog);  laga un kos seka den bientu; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wendrùif
           | 
          
            sustantivo
           | 
          
             
           | 
          
            Fruta di palu di wendrùif; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wow’i kariño
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Kinip’í wowo; ; ; ;  
           | 
        
        
          | 
            Wowo di falki
           | 
          
            
           | 
          
             
           | 
          
            Masha bon wowo; ; ; ;  
           |